(bez naslova)

Zaštićene životinje, biljke,gljive

Životinje

Na području Varaždinske županije obitavaju pojedine vrste životinja koje su strogo zaštićene. To su vrste koje su ugrožene i rijetke, odn. vrste kojima na bilo koji način prijeti izumiranje.

Zakon o zaštiti prirode zabranjuje sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja strogo zaštićenih vrsta životinja, njihovo namjerno uznemiravanje (posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije), kao i namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje svih razvojnih oblika, gnijezda ili legla strogo zaštićenih vrsta životinja.

Sisavci

Jedan od najboljih pokazatelja stanja očuvanosti biološke raznolikosti nekog područja su vrste s vrha hranidbenih lanaca kopnenih i vodenih ekoloških sustava. Takve vrste nalazimo upravo u fauni sisavaca. Republika Hrvatska je s 90 autohtonih vrsta (od 101 ukupno) jedna od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca.

Neke od strogo zaštićenih vrsta sisavaca koje obitavaju na području Varaždinske županije su: vidra (Lutra lutra), krtica (Talpa europaea), dabar (Castor fiber), puh orašar (Muscardinus avellanarius), hrčak (Cricetus cricetus), te neke od brojnih vrsta šišmiša (sivi dugoušan, dugokrili pršnjak, veliki potkovnjak itd.).

Ptice

Uska vezanost uz staništa, složenost životnog ciklusa i potreba za različitim tipovima staništa tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta koja ih čine dobrim pokazateljima ukupnog stanja prirode na nekom području.

Samo na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji može se vidjeti više od 300 autohtonih vrsta ptica. Brojne su vrste strogo zaštićene, poput vodomara (Alcedo atthis), pčelarice (Merops apiaster), dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus), bregunice (Riparia riparia), male čigre (Sterna albifrons), crvenokljune čigre (Sterna hirundo), crne i bijele rode (Ciconia nigra i Ciconia ciconia), male prutke (Actitis hypoleucos) i brojne druge.

Vodozemci i gmazovi

Vodozemci i gmazovi su izuzetno važni za održavanje ravnoteže u ekosustavu, obzirom da predstavljaju nezamjenjivi dio hranidbenih lanaca. Također, zbog svoje osjetljive kože vodozemci su važni bioindikatori koji ukazuju na negativne promjene u okolišu i danas se ubrajaju među najugroženije skupine životinja na zemlji.

Tijekom istraživanja provedenih na području Varaždinske županije zabilježeno je ukupno 27 vrsta, od čega je 12 vrsta gmazova i 15 vrsta vodozemaca. Broj vrsta vodozemaca zabilježenih u ovoj županiji čini čak 75% ukupnog broja vodozemaca u Hrvatskoj. Dio zabilježenih vrsta strogo je zaštićen, poput poskoka (Vipera ammodytes), smukulje (Coronella austriaca), bjelice (Zamenis longissimus), ribarice (Natrix tessellata), livadne gušterice (Lacerta agilis), običnog zelembaća (Lacerta viridis), zidne gušterice (Podarcis muralis), barske kornjače (Emys orbicularis), zelene krastače (Bufo viridis), žutog mukača (Bombina variegata), češnjače (Pelobates fuscus), gatalinke (Hyla arborea), šumske smeđe žabe (Rana dalmatina), močvarne smeđe žabe (Rana arvalis), male zelene žabe (Pelophylax lessonae) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus).

Kukci

Kukci su vrstama najbrojnija skupina životinja, a istovremeno i najslabije istražena. Većina ih ima krila, a let im omogućuje da nasele raznolika staništa. Bez kukaca ne bi postojali ni mnogi drugi oblici života: većina cvjetnica ovisi o njima zbog oprašivanja, a cvjetnice su glavni dio prehrane mnogih drugih životinja.

Na području Varaždinske županije provedeno je istraživanje faune danjih i noćnih leptira, te vretenaca na Natura 2000 područjima uz rijeku Bednju (Hyla, 2015, 2016), pri čemu je zabilježeno 47 vrsta danjih i 381 vrsta noćnih leptira, kao i 23 vrste vretenaca. Neke od zabilježenih vrsta leptira su strogo zaštićene odn. rijetke, poput kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar), velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), močvarne riđe (Euphydryas aurinia), danje medonjice (Euplagia quadripunctaria), močvarne ljepotice (Nymphula nitidulata), plave lente (Catocala fraxini), ahatovke (Phloglophora meticulosa) itd.

Ribe

Slatkovodne ribe su jedan od najboljih pokazatelja stanja vodenih ekosustava, u kojima imaju višestruku ulogu. Osim što povezuju hranidbene mreže u vodenim ekosustavima, one pospješuju i kruženje nutrijenata. Zbog onečišćenja, regulacije vodotoka, degradacije staništa i unosa alohtonih vrsta, ribe su danas jedna od najugroženijih skupina životinja.

Sklop različitih, relativno očuvanih vodenih staništa rijeke Drave stvara uvjete za život velikom broju vrsta slatkovodnih riba. Sama Drava po broju vrsta predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježeno 70-ak vrsta, od kojih su pojedine vrste strogo zaštićene.

Biljke

Gljive